U zadnjih deset godina ultrazvuk sve više dobiva na značenju zahvaljujući sve savršenijim ultrazvučnim uređajima koji se koriste sondama visokih frekvencija i sofisticiranim softverima. S točnošću od preko 90% ultrazvuk je odlična dijagnostička metoda i ne samo u otkrivanju raka dojke.

Osobito ima veliko značenje u tumačenju dobroćudnih promjena u dojkama i njihovom razlikovanju od zloćudnih tvorbi, što mamografijom vrlo često nije moguće, poglavito u dojkama s gustim žljezdanim tkivom.

Zato je u žena mlađih od 40 godina, ali i u onih starijih koje imaju gusto žljezdano tkivo, ultrazvučni pregled dojki metoda prvog izbora.

Radi na principu bezopasnih, visokofrekventnih zvučnih valova koji se s pomoću prikladnog kompjutorskog programa pretvaraju u sliku. Naime, zvučni valovi prolaze kroz tkivo dojke, odbijaju se od različitih struktura u dojci i vraćaju se natrag do sonde koja je kabelom povezana s kompjutorskim programom, tzv. softverom za dobivanje slike. Kako su tkiva različite strukture, tako su i odbijeni zvučni valovi različitih karakteristika na temelju kojih se mogu međusobno i razlikovati.

Ova metoda pregleda nije agresivna, tj. ne oštećuje tkivo niti uzrokuje zračenje. Ultrazvučni pregled dojki može se provoditi s različitom namjerom. Najčešća uporaba je ispitivanje određenog područja u dojci gdje postoji neki problem. Palpabilni čvor i/ili sjena ili zgusnuće u dojci otkriveno mamografijom, može se u daljnjem postupku analizirati ultrazvučno.

Osobita korist ultrazvuka je u razlikovanju između tekućinom ispunjenih cista od solidnih tvorbi, tj. tvorbi koje su građene od čvrstoga tkiva. Kao što je već spomenuto, ultrazvučni pregled dojki često je prva pretraga koja se primjenjuje za razjašnjavanje promjena u dojkama žena mlađih od 35 godina čije bi mamografske snimke bilo vrlo teško interpretirati zbog vrlo gustog tkiva dojki. Novija su ispitivanja pokazala da je u dijagnosticiranju raka dojke u žena mlađih od 45 godina ultrazvuk točnija metoda nego mamografija.

Zbog činjenice da nema zračenja, ultrazvuk je idealna metoda pregleda dojki kod trudnica. Provjera cjelovitosti implantata u dojci sljedeća je velika korist od ultrazvuka. Upalna stanja u dojci, kao što su stvaranje upalnih džepova ili apscesa, mogu se dijagnosticirati i pratiti ultrazvučno. Zadebljana i edematozna koža može biti znak upalnog raka dojke. Ultrazvukom se može identificirati zloćudni rast unutar dojke koji uzrokuje zadebljanje kože. U takvim bolesnica obično se radi biopsija širokom iglom ili tzv. “core” biopsija pod kontrolom ultrazvuka. I druge intervencije u dojci mogu se raditi pod kontrolom ultrazvuka, na primjer izvlačenje tekućeg sadržaja iz ciste, aspiracija sadržaja iz dojke tankom iglom ili, kao što je već spomenuto, širokom iglom i obilježavanje promjene u dojci koja će biopsijom biti izvađena iz dojke. Ultrazvukom se također može precizno odrediti do kuda se proširio proces u dojci, odnosno koliki je njegov prodor u zdravo tkivo.

Ultrazvučni pregled se provodi u ambulantnim uvjetima u liječničkoj ordinaciji ili specijaliziranim centrima za bolesti dojke. Pregled se vrši na odgovarajućem stolu za pregled, a pacijent se treba skinuti do pojasa kako bi se mogao obaviti pregled dojki, pazušnih jama i područje iznad ključnih kostiju. Sam pregled obavlja se u ležećem položaju na leđima ili na boku. Na kožu se primijeni gel koji je nužan pojačivač prijenosa ultrazvučnih valova. Na gelom premazano područje stavlja se sonda koja odašilje zvučne valove u tkivo i prima natrag valove koji su se odbili od unutarnjih struktura te ih prenosi dalje do monitora koji prikazuje njihovu sliku.

Dobar ultrazvučni pregled teško je obaviti ako pacijent nije u stanju zadržati odgovarajući položaj. Također debljina I posljedično velike dojke mogu otežati jasnoću prikaza unutarnjih struktura i točnost samoga pregleda umnogome ovisi o sposobnosti liječnika koji vrši pregled. Slika koja se dobije ovisi o kutu ulaska zvučnih valova i o pritisku koji se vrši na dojku tijekom snimanja. Pregled obično traje 30-ak minuta, a najbolje ga je vršiti unutar prvih deset dana menstruacijskog ciklusa, kada su dojke manje bolne i napete, a utjecaj ženskih spolnih hormona nije toliko izražen kao u predmenstruacijskom periodu. Ako je tijekom samoga pregleda ustanovljena promjena koju je potrebno verificirati citološkom punkcijom, bolje je takav zahvat obaviti u prvoj polovici ciklusa. No, budući da tijekom ultrazvučnog pregleda nema zračenja, nije pogrješka ako se pregled obavi u bilo koje vrijeme tijekom mjeseca.

Provjeravajte neobične promjene
Sasvim je uobičajeno za većinu žena da primijete promjene na svojim dojkama tijekom mjesečnog ciklusa – ali samo vi znate što je normalno za vas. Samopregled dojki u redovnim vremenskim razmacima vrlo je koristan. Izaberite prvi ili zadnji dan u mjesecu ukoliko ste u postmenopauzi, a ako još uvijek imate menstruaciju, provjeravajte oko 7 dana nakon početka ciklusa.

Provjeravajte:

   • Promjene u veličini, obliku ili položaju bradavice

   • Očigledne kvržice, zadebljanja, nabore ili jamice na koži

   • Vene koje su istaknutije nego obično

   • Upala ili osip na dojci

   • Krv ili iscjedak iz bradavice

   • Novi osjet – osobito ako je samo na jednoj dojci

Samopregled

Kada se spremate za kupanje ili tuširanje, opuštenih ruku stanite ispred zrcala te pogledajte svaku dojku. Podignite ruke iznad glave i pogledajte ponovno. Stavite ruke na bokove, stisnite prema unutra i stegnite prsne mišiće. Pogledajte sa strane i donji dio; nagnite se prema naprijed i pogledajte oblik. Kada se tuširate ili kupate, nasapunajte ruke te ispruženom rukom i skupljenih prstiju, nježno i čvrsto, pritisnite svaku dojku. Pomičite ruku preko cijele dojke, pregledajte ispod pazuha, krenite prema ključnoj kosti i iza bradavice.

Provjera

Ukoliko primijetite bilo što neobično, otiđite liječniku. Upamtite, 9 od 10 kvržica su bezopasne. Dojka je često prirodno neravna kao rezultat normalnih promjena na žlijezdama. Svrha pregleda dojki je uočavanje promjena kojih prije nije bilo.